Šest ključnih nedostataka zakona o obnovi Zagreba

 

Zagreb, 11. kolovoza 2020. – Lipin panel stručnjaka smatra da vladin prijedlog Zakona o obnovi Zagreba ima najmanje šest ozbiljnih nedostataka, što bi moglo imati značajan negativan utjecaj na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Kristijan Kotarski je u sklopu projekta „Barometar konkurentnosti“ predstavio analizu „Prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije“, koji je izglasan u prvom čitanju u Hrvatskom saboru.

U analizi su predstavljeni i detaljno objašnjeni nedostaci postojećeg zakonskog prijedloga iz perspektive poticanja konkurentnosti i unaprjeđenja institucionalnog razvoja:

  1. Zakon ne osigurava dovoljno transparentnosti trošenja javnog novca – Zakonski prijedlog ne osigurava kvalitetne mehanizme demokratskog nadzora implementacije samog zakona. Osim toga, prijedlog zakona ostaje nedovoljno iscrpan po pitanju adekvatnog informiranja javnosti oko ostvarenja ciljeva provedbe Zakona.
  2. Fiskalne obveze nisu precizno kvantificirane – Zakonski prijedlog na niti jednom mjestu na egzaktan način ne kvantificira eksplicitne i implicitne fiskalne obveze koje proizlaze iz njegove primjene kao i njihovu preciznu dinamiku.
  3. Zakon nema za cilj zaštitu objekata nakon obnove – Zakonski prijedlog ne specificira kao cilj visoku razinu mehaničke otpornosti na eventualne nove potrese te stabilnost objekata nakon provedbe cjelovite obnove zgrade i konstrukcije.
  4. Zakon ne navodi omjer štete između javne i privatne imovine – Primarni cilj Zakona treba biti što brža i kvalitetnija obnova javne infrastrukture te pomoć socijalno ugroženoj populaciji bez krova nad glavom i pristupa bazičnoj infrastrukturi.
  5. Zakon nigdje ne navodi bilo koji oblik imovinskog/dohodovnog cenzusa – Npr. u slučaju Uredbe Vlade Republike Italije iz 2016. godine određeno je da će talijanska država osigurati obnovu maksimalno dvije nekretnine u 100-postotnom iznosu na području pogođenom potresom u pokrajini Marche.
  6. Zakon ne uspostavlja mehanizme za adekvatno suočavanje sa sličnim prirodnim katastrofama u budućnosti – „…bilo putem dizajniranja modela kolektivnog osiguranja, bilo putem stimuliranja preuzimanja osobne odgovornosti za osiguranje ili unaprjeđenje otpornosti nekretnina na prirodne katastrofe“

Kotarski zaključuje da prijedlog Zakona negativno utječe na nekoliko pod-indikatora Svjetskog gospodarskog foruma koji mjere ukupnu konkurentnost gospodarstva: incidenciju korupcije, osiguranje stabilnosti javnih politika, brzinu reakcije vlade na promjene u okruženju, postojanje dugoročne vizije od strane vlade, transparentnost budžetiranja, dinamiku javnog duga i razvoj tržišta osiguranja. Navodi i da je neutraliziranje spomenutih negativnih efekata moguće postići implementacijom dobrih praksi iz drugih država koje su bile suočene sa sličnim izazovima.

Cijelu analizu možete pročitati na https://www.barometar.hr/ocjene-mjera/analiza-prijedlog-zakona-o-obnovi/